Printer Friendly Version Izložba „Srbija i Vatikan 1878-1914“ u Državnom arhivu Srbije @ 13 October 2021 03:12 PM

Povodom 100 godina od otvaranja poslanstva i uspostavljanja diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Svete Stolice, u Državnom arhivu Srbije je 7. oktobra 2021. godine otvorena izložba „Srbija i Sveta Stolica 1878-1914“. Kroz dokumenta od kojih je većina prvi put predstavljena javnosti postavka prikazuje dugu predistoriju diplomatskih odnosa Srbije i Vatikana. Ona se prati od vremena međunarodnog priznanja srpske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. g. do početka Prvog svetskog rata. Neposredno pred njegov početak obe strane su usvojile tekst Konkordata, a Narodna skupština Kraljevine Srbije ga je ratifikovala u Nišu početkom avgusta 1914. godine kada su ratna dejstva već započela bombadovanjem Beograda sa reke Save.


Na otvaranju izložbe govorili su Dejan Savić, savetnik predsednika Republike Srbije za kulturu, ambasador Vladimir Marić, pomoćnik ministra spoljnih poslova, prof. dr Sima Avramović, ambasador Republike Srbije pri Svetoj Stolici, monsinjor Simon-Peter Lukiamuzi, prvi sekretar Apostolske nuncijature u Beogradu i dr Miroslav Perišić, direktor Državnog arhiva Srbije.

Otvaranju izložbe prisustvovali su izaslanik Njegove Svetosti Patrijarha srpskog episkop hvostanski Justin, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, beogradski muftija Mustafa ef. Jusufspahić, ambasador Republike Turske Hami Aksoj, predstavnici ambasada SR Nemačke i SAD, prof. dr Zoran Mirković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu sa kolegama, direktori najznačajnijih ustanova kulture Republike Srbije i druge zvanice.


U svom obraćanju amb. Avramović je istakao da je od svog prvog, Sretenjskog ustava 1835. g. mlada srpska država vodila računa o verskim slobodama drugih konfesija, kao i da izložba otkriva da su o pravima katoličkog življa u Srbiji brinuli i lično sami srpski vladari knez Miloš i knez Aleksandar Karađorđević. Na razvijanju odnosa sa Vatikanom bili su angažovani najveći srpski državnici i intelektualci kao Jovan Ristić, Stojan Novaković, Milutin Garašanin, Andra Đorđević, Slobodan Jovanović, Nikola Pašić. Danas, kada su posle „prve i druge Jugoslavije“ na istorijskoj sceni ponovo Srbija i Vatikan, zahvaljujući ovoj izložbi jasnije se mogu imati u vidu korisna iskustva i stavovi velikih predaka.


Prvi sekretar Apostolske nincijature u Beogradu, mons. Simon-Peter Lukijamuzi, istakao je da „Srbija i Sv. Stolica treba da prevazilaze istorijske prepreke i nastave unapređenje odnosa koji sežu daleko u prošlost, kao i da je otvaranje Vatikanskog arhiva za srpske istoričare važan korak u jačanju veza Svete Stolice sa Srbijom.

U poruci ministra Selakovića koju je preneo njegov izaslanik ističe se da on očekuje da će naredni vek odnosa Srbije i Vatikana obeležiti dalja izgradnja odnosa sa Svetom Stolicom zasnovanih na poverenju i saradnji. Želi da se među pravoslavnima i rimokatolicima na Balkanu stvore temelji stabilnih i bratskih odnosa koji ne bi počivali na narcizmu malih razlika, već na pripadnosti zajedničkoj hrišćanskoj porodici i vrednostima. Ministar se zahvalio Vatikanu na razumevanju za poziciju Srbije u pogledu Kosova i Metohije. Podsetio je da se Srbija bori za očuvanje svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta i podseća da je kulturno nasleđe na KiM ne samo srpsko, već cele hrišćanske Evrope.

vid. i https://www.politika.rs/sr/clanak/489286/